Eru tretiranja zemlje pesticidima i drugim otrovima te raznim invazivnim metodama, polako ostavljamo iza sebe. Sterilan vrt “na crtu“ postaje stvar prošlosti i polako se vraćamo korijenima. Shvaćamo da smo si svim mogućim “pomagalima“ i metodama, kako bismo reducirali svoj fizički rad na minimum, samo odmogli. Spoznajemo da, osim što ubijamo sve oko sebe – trujemo i sami sebe.
Terapeutski utjecaj dodira sa zemljom nije samo trend. Napokon shvaćamo da tako jednostavno mora biti jer je to prirodno. Stoga, dolje navedeni savjeti nisu nikakve inovacije. One su ono iskonsko usađeno u nas – samo se trebamo malo prisjetiti…
Kišnica i pametno zalijevanje
Sakupljajte kišnicu u bačvi na balkonu ili u dvorištu, a sakupljenu vodu koristite za zalijevanje cvijeća ili u vrtu. Tako, ne samo da štedimo pitku vodu, nego je kišnica i zdravija za naše biljke. Isto tako, ukoliko vrt zalijevate šlaufom, svakako na crijevo stavite raspršivač. Kako biste spriječili isparavanje, vrt ljeti zalijevajte rano ujutro ili navečer.
Koprivom i mlijekom protiv bolesti
Umjesto otrova, koristite prirodna sredstva za zaštitu i dohranu biljaka. Primjerice, protiv raznih kukaca koji oštećuju naše nasade, jedno od ekoloških rješenja nadohvat ruke jesu ekstrakti odnosno otopine od koprive. Oni funkcioniraju kao prirodni pesticid, te fungicid, repelent i prihrana, i u borbi protiv lisnih ušiju i minirajuće muhe.
Tako, za zaštitu u borbi protiv plamenjače, rajčici prirodnu zaštitu predstavlja mlijeko.
Umjesto herbicida, domaći humus
Koristite što je moguće manje gnojiva. Radije, ostavite pokošenu travu i otpalo lišće da se razgrade te tako vaš vrt opskrbe hranjivim tvarima umjesto drugoga gnojiva.
Umjesto korištenja herbicida, čupajte korov, a kako biste spriječili njegov rast, upotrijebite zaštitni pokrov od vlažne slame, domaćeg gnojiva ili lišća.
Štoviše, skupljanjem pokošene trave, lišća i biljaka, kao i kuhinjskog otpada (taloga od kave, vrećica od čaja, ostatke hrane odnosno otpadnih dijelova voća i povrća…) možeš napraviti kompost – plodni materijal za sadnju biljaka. Na ovaj način sami proizvodite humus, zahvaljujući čemu nećete morati kupovati zemlju za cvijeće u prodavaonici. Stoga, u svojem vrtu napravite malu kompostanu, kao idealan način za zbrinjavanje biootpada.
Životinje u vrtu za postizanje ravnoteže
Njegujte svoj vrt kao ekosustav i ne tjerajte životinje iz njega. Od njih ćete imati višestruke koristi te će vas one poštedjeti korištenja otrovnih pesticida i herbicida. Primjerice, ptice i jež očistit će vaš vrt od štetočina.
JEŽ
Jež jede velike količine puževa, kukce, male miševe i druge glodavce, a u pravilu se svake godine, nakon zimskog sna, vraćaju kućama u kojima je dobrodošao. Osim velikog broja stradanja na cestama, na veliku smrtnost ježeva utječe zagađenost okoliša te posljedično tome trovanja, kao i ozljede nanesene kosilicama. Najmanje stradavaju od bolesti, a kad to jest slučaj, u pitanju je masna jetra. Od nje će oboljeti jež držan u zarobljeništvu, hranjen masnoćama i šećerima.
PTICE I BUBAMARE
Sagradite u svojem vrtu kućice za ptice i hranilice (sigurne od predatora poput vaše mačke) ili im čak načinite bazenčić. Nikako ih nemojte hraniti kruhom koji je sklon pljesnivljenju. Imajte na umu da različite vrste ptica žive u različitim nastambama. Kućica bi trebala izrađena iz prirodnog drva svijetle boje, koja reflektira toplinu. Ni slučajno ne smije biti obojana iznutra. Ostavite li u vrtu područja gdje će trava ostati malo viša, te ondje zasaditi sjemenke različitih vrsta cvijeća, privući ćete ptice i kukce. Bolje je poticati ptice i predatorne kukce, poput bubamara i kornjaša, da se hrane štetočinama kao što su puževi i drugi kukci, nego koristiti pesticide. Oni se akumuliraju u hranidbenom lancu i vodi te ubijaju razne životinje, a malo-pomalo truju i vas.
PČELE
Drži se da bi izumiranje pčela značilo i propast civilizacije, jer bi se cijeli ekosustav urušio kad ne bi bilo pčele kao oprašivača. Danas sve češće čitamo o pomoru čitavih kolonija za što je, naravno, zaslužan čovjek. Smatra se da su kemikalije iz pesticida odnosno insekticida pčelu učinile ugroženom vrstom. Osim njene uloge oprašivača kao ključnog čimbenika u hranidbenom lancu, uživamo i u proizvodu njenog rada, prirodnom antibiotiku – medu.
Ukoliko želiš pridonijeti povratku ravnoteže u prirodi, možeš joj vratiti dug za njeno narušavanje sa strane ljudske vrste – zasadi u svojem vrtu razne biljke koje će privući pčele. Lavanda, kadulja, timijan, korijander, šafran, visibaba, mak, suncokret i mnoge druge biljke – razveselit će “pčelicu Maju“, ali i učiniti tvoj vrt veselijim, šarenijim i mirisnijim mjestom, te ga učiniti oazom života i zdravlja.
Projekt „ČOKSA – Čuvajmo okoliš skupa – promocija i edukacija o održivom gospodarenju otpadom“ zajednički je projekt općina Sračinec, Cestice i Trnovec Bartolovečki. Vrijednost projekta iznosi 536.561,74 kune, od čega je 85%, odnosno 479.027,45 kuna sufinancirana bespovratnim sredstvima iz Europske unije, kroz Operativni program Konkurentnosti i kohezija, u okviru Kohezijskog fonda.
