Igor Vilaj, student iz Sračinca bio je sudionik međunarodnog istraživačkog projekta “Istraživanje bioraznolikosti otoka Hvara 2011.” koju je organizirala i udruga BIUS koju je financijski potpomogla Općina Sračinec. Donosimo izvještaj s ovog kampa.
“Istraživanje bioraznolikosti otoka Hvara 2011.”
Biološko, istraživačka Udruga studenata biologije ili skraćeno “BIUS” je studentska neprofitna organizacija osnovana 1999. godine. Kroz godine je izrasla u jednu od najvećih i najjačih udruga na Zagrebačkom sveučilištu, a osnovni ciljevi udruge su poticanje i unapređenje kulturnih, zabavnih, sportskih i edukativno-istraživačkih djelatnosti studenata; vrednovanje, očuvanje i zaštita prirode i bioraznolikosti primjenom odrednica održivog razvoja te doprinos ostvarivanju modernog, slobodnog, demokratskog, pluralnog i tolerantnog, nenasilnoga društva poštivanjem različitosti stavova, misli i ideja, slobode izbora, samostalnosti organizacije u radu, javnosti i demokratičnosti mišljenja te odgovornosti pojedinca i organizacije. Udruga izdaje časopis ”In vivo” koji je član Europske organizacije studentskih medija SPINE (Student Press in Europe).
Kroz “BIUS” je dosad prošlo više od 700 članova dok trenutačno broji 170 članova. Članovi udruge podijeljeni su u sekcije. Svaka sekcija ima svog voditelja, jednog ili više njih. Osim voditelja svaka od sekcija ima i svog mentora koji je diplomirani biolog, koji svojim znanjem i stručnošću iz određenog uskog područja biologije usmjerava članove sekcija prilikom izvedbe projekata i izlazaka na terene. Trenutno ”BIUS” broji 22 sekcije, a neke od njih su: herpetološka sekcija, sekcija za alge, sekcija za kornjaše, sekcija za stjenice, sekcija za ptice, sekcija za leptire, sekcija za botaniku i druge.
Od osnutka, svake godine, od strane studenata, članova BIUS-a organizira se biološko-edukacijski kamp diljem Lijepe naše u trajanju od 7-10 dana i to najčešće u dva navrata i to uglavnom u mjesecu svibnju i rujnu. Neki od glavnih ciljeva spomenutih Bioloških kampova jesu prikupljanje što većeg broja podataka o bioraznolikosti odabranog područja kao i generalna invertarizacija odnosno popis biljnih i životinjskih vrsta te pohrana istih u bazu Državnog zavoda za zaštitu prirode, poticanje međunarodne suradnje mladih biologa, edukacija lokalnog stanovništva putem raznoraznih predavanja i radionica koje se održavanja na područni školama. Također, vjerojatno najvažnija komponenta bioloških kampova jest upoznavanje studenata sa svim važnim principima terenskog istraživanja i konkretnog znanstvenog rada, kao i stjecanje iskustva za budući rad na području zaštite prirode.
Važno je naglasiti da je invertarizacija biljnih i životinjskih vrsta jedan od osnovnih uvjeta koje Hrvatska mora zadovoljiti na putu prema Europskoj uniji, te upravo na taj način studenti biologije daju velik doprinos.
Kao voditelj herpetološke sekcije koja se bavi istraživanjem vodozemaca i gmazova i aktivni član Hrvatskog herpetološkog društva ”Hyla”, ove godine sam i ja sam bio sudionik jednog takvog Biološkog kampa.
U Hrvatskoj obitava 20 vrsta vodozemaca i 41 vrsta gmazova i svi redom su zaštićeni Zakonom o zaštiti prirode. Generalno gledajući svi su u znatnoj mjeri ugroženi, posredno ili neposredno, zbog ljudskog neznanja, netolerancije kao i masovne sječe šuma i krčenja njihovog prirodnog staništa, ekspandiranja tvorničkih postrojenja i drugih razloga, stoga je njihova zaštita neophodna ako želimo zadržati prirodno bogatstvo naše zemlje.
Međunarodni istraživački projekt pod nazivom ” Istraživanje bioraznolikosti otoka Hvara 2011” održao se, kao što se iz samog naziva projekta može iščitati, na otoku Hvaru u trajanju od tjedan dana, u dva navrata, u svibnju i rujnu ove godine. Hvar, najsunčaniji otok Jadrana, izuzetno je bogat životinjskim kao i biljnim vrstama što zbog geografskih što zbog klimatoloških razloga, no još nikada nije u potpunosti istražen, a većina poznatih podataka prije provedbe terena bila je vrlo oskudna te datira uglavnom iz 19. I 20 stoljeća . Upravo iz tog razloga u dogovoru sa Državnim zavodom za zaštitu prirode Hvar je izabran kao plodno područje za provedbu istraživanja.
U dva navrata (svibanj i rujan, 2011. godine) na projektu je sudjelovalo oko 120 studenata iz različitih sekcija, a pridružili su im se i studenti, kolege mladi biolozi iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije.
Slika 1. Studenti biologije sudionici projekta
Herpetološka sekcija bila je zastupljena s ukupno 11 članova u oba navrata u kojima je istraživanje provedeno.
Slika 2. i 3. Članovi herpetološke sekcije
U razdoblju od 14 dana uspjela je potvrditi ukupno 6 vrsta gmazova (od toga 2 vrste zmija, 2 vrste macaklina i 2 vrste gušterica) i 1 vrstu vodozemaca (žaba).
Osim popisivanja vrsta herpetofaune otoka, herpetološka sekcija provela je i detaljno istraživanje ekologije neotrovne vrste zmije Hierophis gemonensis – šara poljarica.
Slike 4. i 5. Hierophis gemonensis- šara poljarica
Ulovljeno je čak 30 jedinki spomenute vrste. Svaka ulovljena jedinka je detaljno izmjerena (18 mjera), izvagana, označena, uzete su joj GPS koordinate položaja te je nakon toga svaka puštena na mjesto ulova. Također, svakoj jedinki je određen spol, prebrojane su joj ljuske, ukoliko je to bilo moguće uzet uzorak prehrane ” laganim masiranjem želuca” i izmjerena kloakalna (tjelesna temperatura). Osim toga, svaka jedinka bila je detaljno fotografirana radi izrade identifikacijkskih kartica koje olakšavaju prepoznavanje zmije ako se ista ponovo ulovi.
Slika 6. Mjerenje zmija sa pomičnom mjerkom
Slika 7. Brojenje ljusaka kod zmija
Slika 8. Mjerenje tjelesne temperature zmije
Slika 9. Označavanje zmija zarezivanjem ventralne trbušne ljuske
Ovim putem želio bih se zahvaliti Općini Sračinec, a prije svega načelniku Općine gosp. Božidaru Novoselcu koji su me financijski podržali i time mi pomogli u realizaciji i sudjelovanju na projektu.
S poštovanjem,
Igor Vilaj
