Možda misliš da si premalen(a) da ovaj veliki svijet mijenjaš nabolje. Međutim, nećeš vjerovati koliko je malo potrebno i kako je zapravo lako pomoći da svijet oko tebe bude čišći, zdraviji i ljepši. Ovo je nekoliko vrlo jednostavnih trikova kojima možeš naučiti i svoje roditelje i prijatelje – i za jednog malog čovjeka, biti jedan vrlo veliki i dobar utjecaj.
Smeće bačeno na tlo neće nestati samo od sebe
Kad hodaš ulicom, a pogotovo prirodom, nemoj bacati papiriće od slatkiša, vrećice od čipsa, limenke i plastične bočice te drugi otpad nikamo osim u kantu za smeće. Ako je nema u blizini, spremi papirić u džep ili bočicu u svoju torbu, dok ne budeš u prilici baciti otpad u kantu. Neće ti to biti preveliki teret za nositi dotad.
Bačeno smeće neće samo od sebe netragom nestati. Njemu trebaju milijuni godina da se razgradi, a za to vrijeme zagađuje naše tlo, vodu i ugrožava zdravlje svih živih bića – ljudi, životinja i biljaka. Na primjer, ptičice se mogu zapetljati u plastične boce, vrpce ili drugo smeće te se tako ozlijediti ili uginuti. Isto tako, mogu pojesti male komade plastike, misleći kako je to hrana, zbog čega mogu imati mnogo problema. Ako mama ptica iskoristi komadiće smeća za gradnju gnijezda, to može ugroziti život njenih ptića. Nipošto nemoj bacati žvakaću gumu na tlo! Njoj treba dulje vremena da se razgradi, a za to vrijeme će ju pojesti ptičica misleći da je to hrana, i ugušiti se. Iste stvari događaju se ribama ako bacaš otpad u more, rijeku ili jezero.
Papir se recikliranjem ponovno rodi, a jedno drvo više ostane u šumi
Razdvajaj različite vrste otpada, svaki u svoju kantu ili kutiju. Na taj način pomoći ćeš da se svaki od njih reciklira – “ponovno rodi“. Materijalima poput metala, plastike, ulja, automobilskih guma, betona i cigli trebalo bi vrlo vrlo dugo da se razgrade. Neki predmeti, kao potrošene baterije ili stari električni uređaji čak su otrovni ili zapaljivi (izazivaju požare) i zato spadaju u opasni otpad. A neki od njih, pa tako i papir, proizvode se iz vrijednih sirovina koje se iskorištavaju iz prirode u prevelikoj mjeri. Recimo, za proizvodnju papira potrebno je posjeći vrlo mnogo stabala, a sakupljanjem starog, iskorištenog papira, šalješ ga na reciklažu kojom će nastati novi papir. Zato, kad crtaš i pišeš, iskoristi obje strane papira.
Također, možeš biti kreativan/kreativna pa od starog papira, plastičnih boca i čaša, i svega što bismo inače bacili u smeće – možeš izrađivati razne ukrase, igračke i poklone za svoju obitelj i prijatelje.
Što ne koristiš – ugasi i zatvori!
Kad izlaziš iz prostorije ugasi svjetlo za sobom, ugasi televizor kad ga ne gledaš i kompjuter kad ga ne koristiš. Isključi punjač iz struje kad ne puniš mobitel. Tim mjerama štediš dragocjenu energiju. Isto tako, kad pereš zube nemoj da mlaz vode bespotrebno teče, a pod tušem, kad nanosiš šampon, zatvori slavinu. Tako štediš pitku vodu, koje neka djeca na drugom kraju svijeta nemaju dovoljno za piće i pranje.
Neiskorištene namirnice i ostaci hrane i dalje su iskoristivi
Kako ni piti, tako mnogo djece na svijetu nema što jesti. Zato si nemoj trpati u tanjur više nego što misliš pojesti, jer tako samo bacaš dragocjenu hranu. Ostaci se mogu i iskoristiti – možeš ih pojesti kad ponovno ogladniš, što je ostalo od ručka možeš pojesti za večeru ili drugi dan, pa mama barem neće morati kuhati. Od namirnica koje su ostale neiskorištene, uvijek se može napraviti još neko jelo. A sve ono što je ostalo od spravljanja obroka, a što ne jedemo – ljuske od jaja i luka, kora od krumpira, otpadno lišće od salate ili brokule, vrećice od čaja; sve je to biorazgradivo i to možeš baciti u biootpad. Još bolje, možeš potaknuti roditelje da zajedno u vrtu napravite kompostište, gdje ćete od sakupljenog biootpada napraviti kompost – vrijednu smjesu za gnojidbu vrta, kao hranu zemlji iz koje će izrasti vaše zdravo, domaće povrće i voće.
Prošeći u trgovinu s platnenom torbom na ramenu
I ne zaboravi – kad idete u trgovinu, obavezno podsjeti roditelje da od kuće trebate ponijeti platnenu vrećicu ili torbu! Sigurno vam ne treba još jedna plastična vrećica kod kuće, jer to je samo još jedan komad plastičnog otpada koji se neće razgraditi jako dugo. Usput mamu i tatu možeš podsjetiti da do trgovine možete prošetati ili odvesti se biciklom. Osim što ste na svježem zraku i kretanje je dobro za vaše zdravlje, nećete zagađivati zrak dimom iz automobila.
Projekt „ČOKSA – Čuvajmo okoliš skupa – promocija i edukacija o održivom gospodarenju otpadom“ zajednički je projekt općina Sračinec, Cestice i Trnovec Bartolovečki. Vrijednost projekta iznosi 536.561,74 kune, od čega je 85%, odnosno 479.027,45 kuna sufinancirana bespovratnim sredstvima iz Europske unije, kroz Operativni program Konkurentnosti i kohezija, u okviru Kohezijskog fonda.
