Općine Sračinec, Cestice i Trnovec Bartolovečki kroz projekt „ČOKSA – Čuvajmo okoliš skupa“, podučavaju vas o pametnim i isplativim načinima zbrinjavanja otpada od poljoprivredne proizvodnje.
Koliko je poljoprivreda širok pojam, podjednako je širok i spisak otpada koji nastaje u poljoprivrednoj djelatnosti, ali postoje i neke specifičnosti ovisno o kulturama koje se sade. Pa tako razlikujemo otpad nastao u poljodjelstvu, šumarstvu, vinogradarstvu, hortikulturi i slično.
Tijekom poljoprivredne proizvodnje dolazi do nastanka različitog otpada, što ovisi o poljoprivrednoj djelatnosti, načinu proizvodnje, kao i stupnju njenog razvoja. Na osnovu toga, lista poljoprivrednog otpada nije konačna. U poljoprivredni otpad ubraja se: strojni otpad, plastika (npr. kontejneri i čaše za proizvodnju rasada), plastične ambalaže (od pesticida, mineralnih gnojiva i dr.), ambalaže od pogonskih goriva, maziva, ulja, veterinarski proizvodi, građevinski otpad, karton i papir, metal, drvo, staklo, gume, pepeo, životinjski otpad i ostaci koji nastaju nakon sjetve, žetve, sječe šuma, rezidbe vinograda…
Bili mali ili veliki poljoprivrednik – ista pravila vrijede za sve
Iz sveg navedenog, vidljivo je da se u poljoprivredi susrećemo s više vrsta otpada, no zajedničko svima je da se isti mora sakupiti, predati u reciklažna dvorišta te ovisno o vrsti otpada, uništiti, ponovno oporabiti ili upotrijebiti kao energent.
Sakupljanje otpada je dosta šaroliko, pa su neke lokalne samouprave odlučile organizirati sakupljanje otpada u mjestima, stvarajući mobilna reciklažna dvorišta, što je posebno dobro za manje OPG-ove i manja poljoprivredna gospodarstva, dok veće poljoprivredne tvrtke, zadruge sklapaju ugovor s nekom ovlaštenom tvrtkom, obrtnikom koji onda preuzima od njih otpad i vodi brigu o daljnjem zbrinjavanju.
U oba slučaja vodi se stroga evidencija o vrstama, ali i količinama preuzetog otpada.
Otpad kao novi oblik energije
Dio otpada može se koristiti kao biomasa, te preradom dobiti novi oblik energije. Tu možemo spomenuti proizvodnju bioplina, biodizela, peleta za ogrijev. Jedan dio reciklira se u poljoprivrednoj proizvodnji kao gnojivo, a posebno zanimljivo je poljoprivredno upravljanje otpadom kao dio ekološkog ciklusa u kojem sve kruži i reciklira se, na način da se održava međusobno ovisan odnos u ekosustavu.
Kako s biomasom postupaju naši europski susjedi
Austrija – u samoj 2008. godini bile su instalirane 294 tvornice za proizvodnju bioplina. Tvornice se nalaze u blizini izvora stočne hrane (gnojivo, kukuruz i trava), što smanjuje troškove transporta
Danska – ima jednu elektranu koja radi isključivo na slamu
Finska – putem biomase pokriva se preko 25 posto svih potreba za energiju
Portugal – u periodu od posljednjih pet godina povećao je proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora s 15 na 45 posto
Španjolska – ima jednu elektranu koja radi isključivo na ostatke pri preradi maslina
Švedska – koristi biometan kao gorivo, odnosno 25 posto proizvedenog bioplina koristi se kao pogon 17.000 vozila
Velika Britanija – 85 posto obnovljive energije u državi čini biomasa
Projekt „ČOKSA – Čuvajmo okoliš skupa – promocija i edukacija o održivom gospodarenju otpadom“ zajednički je projekt općina Sračinec, Cestice i Trnovec Bartolovečki. Vrijednost projekta iznosi 536.561,74 kune, od čega je 85%, odnosno 479.027,45 kuna sufinancirana bespovratnim sredstvima iz Europske unije, kroz Operativni program Konkurentnosti i kohezija, u okviru Kohezijskog fonda.
