Projektom „ČOKSA – Čuvajmo okoliš skupa“ Općine Sračinec, Cestice i Trnovec Bartolovečki donose vam informacije kako izbaciti toksični azbest iz svojih domova i života.
Kod samog spomena azbesta, svi se sjetimo oboljelih djelatnika nakon zatvaranja tvrtke za proizvodnju i preradu azbesta, od teške bolesti, ponekad i sa smrtnim posljedicama – azbestoze. Ispitivanje iz 2011. godine pokazalo je da na 100.000 ljudi umre 1,4 osoba, a slijedom toga u Hrvatskoj je donesena Zabrana proizvodnje, prometa i upotrebe azbesta i materijala koji sadrže azbest.
Je li azbest uistinu toliko opasan?
Azbest je mineralni kristal vlaknaste strukture, a postoji čak šest osnovnih tipova – aktinolit, antofilit, tremolit, krokidolit (plavi), krizotil (bijeli) i amozit (smeđi). Najčešće korišteni azbestni materijal u našoj zemlji bio je krizotil, najmanje opasan od navedenih, a kad kažemo “bio“ jasno je da se više ne proizvodi. Ipak, to ne znači da isti nije još uvijek u upotrebi.
Zbog velikog broja pozitivnih svojstava, azbest se dodavao raznim proizvodima kako bi im se osigurala mehanička i kemijska svojstva, otpornost na vlagu, vatru, vrućinu, buku, elektricitet, habanje i trenje, što znači da su proizvodi još uvijek u upotrebi, pogotovo u građevinarstvu.
Nažalost, razni građevinski materijali s vremenom ispuštaju azbest, primjerice u obliku sitnih čestica. Najčešće je to pod utjecajem vremenskih (ne)prilika, poglavito vjetra, što je izraženije u području naše obale.
Nakon zabrane njegove proizvodnje te prometa azbestom i materijalima na bazi azbesta, Fond je plaćao određenu naknadu svim sakupljačima i to za troškove sakupljanja. Međutim, kompletan sustav gospodarenja građevinskim otpadom potrebno je cjelovito i sustavno riješiti, a to će biti moguće tek kad se za to stvore određene pravne pretpostavke.
Što to znači za ljude koji se žele riješiti opasnog azbestnog otpada?
Zapravo, to nema utjecaja na njih. Bez naknade za sakupljače, vlasnik može u najbliže reciklažo dvorište sam dostaviti građevni otpad koji sadrži azbest, nastao održavanjem i manjim popravcima građevine. Jedino ograničenje je da količina ne bude veća od 200 kilograma u šest uzastopnih mjeseci. Popis svih reciklažnih dvorišta koji uključuje i adresu istih, nalazi se na internet stranici Ministarstva zaštite okoliša i energetike. U slučaju Općina Sračinec, Cestice i Trnovec, otpadni građevinski materijal koji sadrži azbest možete dostaviti u Reciklažno dvorište Varaždin.
Ukoliko posjedujete više od 200 kilograma otpada koji sadrži azbest, možete ga predati osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i ovlaštena je preuzeti otpad koji sadrži azbest.
Prilikom izvođenja građevinskih radova izvođač radova građenja, rekonstrukcije, održavanja ili uklanjanja građevine, te fizička osoba čijom aktivnošću je nastao azbestni otpad, dužan je pripremiti izdvojeni azbestni otpad za prijevoz s lokacije na kojoj je taj otpad nastao. To mora učiniti tako da se spriječi ispuštanje azbestnih vlakana i razlijevanje tekućeg azbestnog otpada – korištenjem zatvorenog spremnika, čvrstih vreća za građevni otpad (zatvorena vreća za šutu ili tzv. big bag odnosno druga odgovarajuća vreća), omatanjem odgovarajućom folijom ili na drugi odgovarajući način.
S obzirom na to da često građani nemaju informaciju kako ga pravilno sakupiti, transportirati i slično, bilo bi poželjno da, prije nego li započnu radove ili rekonstrukciju objekta, sklope ugovor o zbrinjavanju azbestnog otpada s izvođačem radova, jer izvođač zasigurno zna kako postupiti.
Projekt „ČOKSA – Čuvajmo okoliš skupa – promocija i edukacija o održivom gospodarenju otpadom“ zajednički je projekt općina Sračinec, Cestice i Trnovec Bartolovečki. Vrijednost projekta iznosi 536.561,74 kune, od čega je 85%, odnosno 479.027,45 kuna sufinancirana bespovratnim sredstvima iz Europske unije, kroz Operativni program Konkurentnosti i kohezija, u okviru Kohezijskog fonda.
